PALEOLITSKA UMJETNOST
Ovdje napominjem da u ranim fazama paleolitske epohe(Prešelenska,Šelenska,Ašelenska čak i Musterijenska epoha)nisu bili prisutni oblici bilo kakvog ciljanog umjetničkog izražaja(većinom su tadašnji ljudi u prirodi nalazili oblike koji su ih asocirali na životinje i kao takve nosili ih sa sobom,vjerujući da će im one pomoći u boljem i kvalitetnijem ulovu(opet iz ovoga zaključujemo prisutnost rane faze duhovne revolucije)).
Tek u kasnim epohama osobito Orinjačkoj i Madlenskoj dolazimo do znakova paleolitske umjetnosti među kojima su najznačajnije slike životinja koje su bile urezane,naslikane i isklesane u kamenim zidovima pećina.Veliki postotak tih slika nalazi se na pretežno nepristupačnim mjestima u pećinama(zavučene u najmračnije odaje),iako bi bilo logično da su bile na ulaznim galerijama,pa iz toga zaključujemo sa sigurnošću da su te slike imale daleko ozbiljniju namjenu od puke dekoracije.Možemo naslutiti da su bile stvarane kao sastavni dio nekog magijskog obreda.
Mi to vidimo ne samo po njihovom skrovitom smještaju nego i po rasporedu životinja na zidu pećine,koje su bile nacrtane jedna preko druge.Jer izgleda da za ljude kamenog doba vjerovatno nije postojala određena granica između slike i stvarnosti;slikajući životinju oni su u svojoj podsvijesti željeli da im se ta nacrtana životinja jednom nađe u domašaju,a nakon nekog vremena kad je ubiju,mislili su da su s tim činom i ubili životni duh životinje.I stoga mrtva slika nije više imala nekog značaja,pa se na nju više nije obraćala pažnja kad je trebalo ponoviti čaroliju.A magija je djelovala,jer lovci nabijeni samopouzdanjem su sa još većim žarom i snagom skakali na životinju,pa su je sa više uspjeha i obarali(emocionalna osnova ove magije prisutna je i danas,gdje ljudi slike neke drage osobe drže u novčaniku stvarajući tako osjećaj njihovog prisustva).
Možemo zaključiti promatrajući madlenske epohalne slike u Altamiri i Lascaux-u da je kult smrti te želja za ubijanjem naslikane životinje,zamjenjen kultom života i željom za povećanjem njihovog broja(tu nam u prilog ide činjenica da su se velika stada pri kraju posljednjeg glacijalnog perioda počela povlačiti iz srednje Evrope u sjevernije krajeve,a dotad krupnu divljač zamjenjuje sve sitnija).Na pećinskim slikama u Altamiri primjecujemo izvanredan realizam koji nam čak daje nagovjestiti prisutnost treće dimenzije i težnje umjetnika za plastičnošću forme(chiaro scuro)gdje svijetli tonovi daju osjećaj blizine a tamni dubine.Jer umjetnik vjerujući da zaista stvara životinju više će težiti nekom realnijem i dotjeranijem prikazivanju od onoga koji ju je slikao samo radi ubijanja.U većem broju primjera oblik životinje kao da je bio nametnut prirodnom obliku stijene,a obrisi prate žile i pukotine koliko god je to moguće.Možda je lovac čiji je opstanak uglavnom zavisio od divljači,lova i sakupljanju plodova,uobičavao sjedeći u pećini,da opaža na zidovima pećina razne forme i oblike slične onim životinjama koje je vidio u prirodi.
Pomno ih analizirajući,te iste oblike je onda komadom ugljena naglašavao,a za predpostaviti je da su pojedinci služeći se tim talentom dobijali status umjetnika- šamana pa su bili oslobođeni lova i drugih po život opasnih aktivnosti.S vremenom se je sve manje taj naš isti umjetnik oslanjo na prirodne formacije,pa je nakon određenog perioda naučio da pravi slike i bez pomoći tih prirodnih oblika.Izvanredan primjer takvog stvaralačkog zanosa jeste Naga žena iz pećine La madaleine kod Penea gdje je većina oblika isklesana iz prirodnih deformacija stijene.Spomenućemo i pećinu Addaure kod Palerma(Sicilija) gdje su pronađeni pećinski crteži rađeni brzim i sigurnim urezivanjem koji prikazuju ljudske figure i životinje naslagane jedne na drugu,nešto slično kao i u Lascauxu.
Osim velikih pećinskih slika,ljudi mlađeg paleolita radili su i male crteže te rezbarije u kosti,rogu ili kamenu vješto oblikovane pomoću mikrolitskog oružja ili kremena.Takozvana Vilendorska Venera iz Austrije,jedna je od nekoliko ženskih figura plodnosti,koja se sva nalazi u jednoj okrugloj formaciji podsjećajući na jajolike –svete oblutke-.Također ne smijemo zanemariti i Bizona načinjenog od irvasovog roga,primjećujući njegovu kompaktnost i izražajnost koja se oslanja djelomično na prirodni oblik roga iz kojeg je izrezan.Spomenićemo i australske Bušmane(starosjedioci Australije)koji su donedavno bili jedini ostaci te prvobitne faze čovjekovog razvoja.Čak je i njihova umjetnost iako sa manje vještine,rađena pretežno na kori drveta(interesovanje za pokret i oštro zapažanje),nesumnjivo imala karakteristike paleolitske civilizacije.
Ovdje smo sumirali neke od važnijih aspekata razvoja paleolitske umjetnosti a njen kraj je uslovio krajem ledenog doba i povlačenjem ledenih ploča na krajnji sjever. Krajeve srednje Evrope sad naseljavaju nove životinjske vrsta,dolazi do epohalne pojave zemljoradnje i pripotomljavanja životinja,a čovjek kao čovjek i u ovoj za čovječanstvo velikoj prekretnici će ostaviti ogroman trag kako u umjetničkom,tako i u religijskom pogledu.Počela je nova revolucija ona Neolitska!
Slika konja iz špilje Lascaux.Popularno nazvana `Kineski konj` zbog sličnosti sa kineskom umjetnošću.
Tlocrt špilje Lascaux(Francuska) pokazuje začuđujuću sličnost tog prostora čovjekovog života sa unutarnjim organima ljudskog tijela(utroba,krvotok).
Nema komentara:
Objavi komentar